Ja mogu mirno da spavam

“Ja mogu mirno da spavam” je izreka koju neki ljudi, koji sebe smatraju savršeno ispravnim i dobrim, koriste kako bi naglasili svoju neupitnu ispravnost i dobrotu, ukazujući na čistu savjest koja im omogućava da mirno spavaju.

Međutim…

Nije li upravo postojanje savjesti ono što san čini nemirnim? Mogu li ljudi lišeni savjesti uopće imati nemirne snove? Jer, ako u sebi nemaju unutrašnji glas koji ih podsjeća na moralne prestupe, ne mogu imati ni grižnju savjesti, niti se kajati za svoje postupke. I što im onda preostaje nego da mirno spavaju.

Nego, jeste li se vi naspavali 😁

28 komentara

  1. Ovo se zove pronicljivost, a pronicljivost je vidjeti stvari ispod njihove površine.

    Duduše, ne pravim razliku između umora i zamora, meni to jesu sinonimi (štaviše, neki me ljudi zamaraju, a umaram se od fizikalija), ali pravim razliku između sna i komiranosti (od umora) a ovo drugo ne pita ni za savjest ni nesavjest, jednostavno me isključuje automatski iz budnih postavki.

  2. Ne znam dali postoje ljudi koji su apsolutno lišeni savjesti… (osim ako se ne radi o krajnjoj patologiji).
    Izjava “ja mirno spavam” je odgovor uma da racionalizira svoje često lose postupke ili barem nakratko utiša savjest, jer to i ne bi govorili da su u potpunosti sigurni da su sve uradili kako treba. Sad, dali njih budi njihova podsvijest (savjest) ili im daje loše i simbolične snove, to samo oni znaju…

  3. Zanimljivo je, socijalni eksperiment koji se iznova i iznova ponavlja, da se opisi pozitivnih pojava i fenomena uglavnom stavljaju u prvo lice množine, dok se opisi negativnih pojava i fenomena stavljaju u treće lice množine.
    Razmišljala sam o održivosti teze da i ovo može biti značajna indikacija nivoa inteligencije. Blogger je prekrasan za ovo istraživanje.

Komentariši